Koncert - Ansambl Dialogos
Srednji vijek u pariškim salonima s početka XX. stoljeća
Ensemble Dialogos
Katarina Livljanić, glas i koncepcija programa
Danijel Detoni, glasovir
Canope
Claude Debussy (1862.-1918.)
Paris, 1910-1912.
Jesu Christ filh de Dieu viu
Guiraut Riquier (c. 1230.-c. 1300.)
Paris, Bibliothèque Nationale de France, ms. fr.22543.
Jesus Christ
obrada: Y. Guilbert (1865.-1944.)
Chanteries du Moyen Age, Paris, 1926.
La passion du doux Jésus
obrada: Y. Guilbert, Chansons de la vieille France,Paris, 1907.
Ondine
C. Debussy
Paris, 1910-1912.
La grotte
C. Debussy
tekst: F. Tristan L'Hermite (c.1601.–1655.)
Paris, 1904.
La flûte de Pan (iz Trois chansons de Bilitis)
La chevelure (iz Trois chansons de Bilitis)
C. Debussy
tekst: P. Louÿs (1870.-1925.)
Paris, 1899.
Général Lavine
C. Debussy
Paris, 1910-1912.
Tendrement
E. Satie (1866.-1925.)
tekst: V. Hyspa (1865.-1938.)
Paris, 1903.
Je te veux
E. Satie
tekst: H. Pacory (1873.-?)
Paris, 1902.
Gnossienne I
E. Satie
Paris, c. 1890.
Le diner à l'Elysée
E. Satie
tekst: V. Hyspa
Paris, 1903.
Chez le docteur
E. Satie
tekst: V. Hyspa
Paris, c.1906.
Tango (iz Sports et divertissements)
E. Satie
Paris, 1914.
Eloge des vieux
J.A. Vignix (?)
tekst: Chanoine de Lattaignant (1697.-1779.)
Paris, 1907.
Les vieux messieurs
tekst: M. Donnay (1859.-1945.)
Le feu d'artifice (iz Sports et divertissements).
E. Satie
Paris, 1914.
Je m'embrouille
Y. Guilbert
tekst: P. de Kock (1793.-1871.)
Paris, 1927.
Gymnopédies I
E. Satie
Paris, 1888.
La journée du musicien
tekst: E. Satie
Mme Arthur
Y. Guilbert
tekst: P. de Kock
Paris, 1927.
Ansambl Dialogos poziva vas na šetnju kroz pariške salone i cafe-concert s početka 20. stoljeća, ususret pjesnicima, glazbenicima, glumcima i ekscentricima inspiriranima srednjim vijekom.
Kroz intimnu, frivolnu, jetku i vijugavu šetnju Parizom iz doba Belle époque, susrest ćemo ponajprije zanimljiv i kontroverzan lik Yvette Guilbert (1865-1944), pjevačice, glumice, književnice i intelektualke. Guilbert je pjevala bogat glazbeni repertoar café-concerta, glumila u kazalištu i filmovima, pisala prozu, a autorica je i priručnika o vokalnoj interpretaciji. U suradnji s muzikologom Jeanom Beckom revitalizirala je izvedbu truverskih i trubadurskih srednovjekovnih pjesama koje je (uz klavirsku pratnju!) izvodila i u newyorškom Carnegie Hallu.
Uz Yvette Guilbert čut ćemo i skladbe ekscentričnoga gospodina s Montmartrea u baršunastome odijelu Erika Satiea (1866-1925), čiji je glazbeni svijet pun neogotičkih sanjarija, a svratit ćemo na trenutak i u rafinirani svijet Clauda Debussyja (1862-1918) koji je kao nitko drugi znao uroniti impresionističke madelaine u krhke šalice skrivenih srednjovjekovnih modalnih melodija. Gotovo svi akteri ovoga programa susretali su se u čuvenom cabaretu Le Chat Noir na Montmartreu, ovjekovječenom na brojnim plakatima Toulouse-Lautreca: kabaretski stil se na tadašnjem Montmartreu mijesša s neo-medievizmom, a recitator Vincent Hyspa (1865-1938), piše nevjerojatno duhovite i ironične tekstove za Satiea i Debussyja.
Nit vodilja ovoga programa nipošto nije želja za povijesnom rekonstrukcijom jedne druge povijesne rekonstrukcije... Istina je da su umjetnici Belle époque bili inspirirani srednjim vijekom i antikom, ali su u svojim inspiracijama znali sačuvati puno ironije i elegancije. Ponekad bi se poslužili pravim srednjovjekovnim napjevima i izvodili ih uz aromatičnu, gotovo "karameliziranu" klavirsku pratnju, ponekad bi slobodno citirali fragmente gregorijanskih napjeva, a ponekad bi vješto izmišljali nova djela i vješto ih predstavljali kao glazbene i poetske arhivske raritete izvučene iz duboke proslosti...
A možda su umjetnici tog bezbrižnog doba pred prvi svjetski rat uživali u nekoj svojoj "post-truth society"?
Na programu nalazi se tako i nekoliko Chansons de Bilitis Claudea Debussyja. Tekstove tih predivnih erotskih meditacija napisao je Pierre Louÿs (1870-1925) koji isprva jednostavno nije odolio i pripisao ih misterioznoj grčkoj pjesnikinji Bilitis, navodno suvremenici čuvene Sapfo. Louÿs je izmislio čak i lik profesora G. Heima, njemačkog arheologa i filologa koji je navodno izdao kritičko izdanje tih tekstova, otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja na Cipru... Navodno je i nekoliko uglednih helenista toga doba dobronamjerno poslalo sugestije Louÿsu da popravi prijevode, sve do trenutka dok ovaj napokon nije odlučio otkriti istinu...
