Suspenzije identiteta:
Suspenzije identiteta:
MARGARETA LEKIĆ
TIHOMIR MATIJEVIĆ
JOSIPA STOJANOVIĆ
VLATKA ŠKORO.
3. 4. - 20. 4. 2026.
Odjeci materije
Vođeni kiparskim instinktom kao načinom razumijevanja svijeta, Margareta Lekić, Tihomir Matijević, Vlatka Škoro i Josipa Stojanović stvaraju na granici opipljivog i nevidljivog. Polazeći od opažanja okoline, razvijaju radove u kojima volumen, napetost i struktura ostaju temeljni oslonci, a njihovi se pristupi šire kroz različite medije, pritom zadržavajući osjetljivost prema materiji i njezinim promjenama.
Jedina vjerna fizičkom objektu, Margareta Lekić u radu U istom prostoru (2025.) fokusira se na odnose unutar grupe. Pored same figure, autorica modelira i međuprostor. Njezin je pristup analitičan i sociološki: ona materijalizira nevidljivu napetost između izoliranog pojedinca i nijemog kolektiva. Praznina između keramičkih tijela postaje aktivni sudionik koji progovara o stanju u kojem dijelimo isti okvir, ali ne nužno i zajedničko iskustvo.
Tihomir Matijević kiparstvu oduzima težinu i prevodi ga u vrijeme, pokret i naraciju. Njegov rad obilježava multidisciplinarnost i suptilno opažanje drugosti kroz poetičan izraz. U videu Čovjek, kuća, pjesma (2022.) skulptura uspostavlja odnos s okolinom, uranjajući u ritam promjene i trajanja. U radu Spomenik Snješku Bijeliću (2021.) fokus se pomiče prema prolaznosti — dok se vanjski svijet odvija u svom kontinuitetu, čin oblikovanja ostaje zamrznut. Kroz takve pomake autor razvija suptilan odnos prema vremenu, obilježen blagim konceptualnim odmakom.
Vlatka Škoro kiparstvo prevodi u medij monumentalnog crteža, koristeći olovku kao alat za modeliranje otpora i mase. Rad Težina (2026.) nastaje iz dugotrajnog procesa zasićenja papira grafitom, sve do postizanja metalnog sjaja koji crtežu daje fizičku gustoću skulpture. Njezin je pristup procesualan i gotovo meditativan: kroz slojeve grafita ona bilježi snagu i krhkost ljudske figure, koja u bjelini papira postaje vizualni esej o izdržljivosti i egzistenciji.
Josipa Stojanović koristi digitalni print kako bi uspostavila paralelu između biokemije živčanog sustava i temeljnih kiparskih sirovina. Povezujući elemente poput kalcija i kalija s gipsom, drvom ili kamenom, ona nastoji pomiriti ove, naizgled apstraktne svjetove. Njezin se rad razvija kroz eksperiment, u dodiru znanosti i umjetnosti, gdje forma postupno proizlazi iz samog procesa istraživanja.
Ovaj susret postaje točka presjeka različitih svjetonazora, objedinjenih u nastojanju da obogate sam čin promatranja. Pažnja usmjerena prema materiji, njezinim mogućnostima i odnosima unutar prostora otvara drukčije perspektive za promišljanje i osjećanje stvarnosti, prepuštajući posjetitelju slobodu u otkrivanju skrivenih slojeva svakog rada.
Dora Lučić
O autorima:
Margareta Lekić (Osijek, 1982.) diplomirala je kiparstvo 2007. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2020. stekla i doktorat umjetnosti. Zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u zvanju docentice. Autorica je dvadeset i sedam samostalnih izložbi te je sudjelovala na više od šezdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Europa, SAD, Japan, Kina). Umjetnički se usavršavala na rezidencijama i stručnim boravcima u SAD-u, Austriji, Francuskoj, Mađarskoj, Španjolskoj i Jordanu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika ― Istok. Živi i radi u Osijeku. Kontakt:
Tihomir Matijević je rođen 1975. godine u Našicama. Studirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i na Indiana University of Pennsylvania. Doktorirao je 2013. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlaže od 1998. godine na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se kiparstvom, stripom i pisanjem. Dobitnik je nagrade Ex aequo na 22. slavonskom biennalu, jedne od tri jednakovrijedne nagrade na XI. trijenalu hrvatskog kiparstva i posebnog priznanja AICA-e (Međunarodno društvo likovnih kritičara), te posebnog priznanja na 40. Splitskom salonu. Do sada je objavio knjige: Torta i bronca, traktat o ulozi skulpture u javnom prostoru, (MLU, Osijek, 2013. g.), Na ruskom se umjetnost kaže iskustvo, (zbirka eseja, Meandarmedia i AUK, Zagreb, Osijek, 2020. g.) i strip albume: Ljubav & cigarete, (HAS, Osijek, 2022. g.) i Cvijeće na šanku, ( HAS, Osijek, 2020. g.), za koji je dobio nagradu za najbolji strip album na internacionalnom strip festivalu Supertoon u Šibeniku, 2021. g. Zaposlen je kao red. prof. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika ― Istok. Kontakt:
Vlatka Škoro magistrirala je kiparstvo 2010. godine, a doktorirala je 2018. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na četrnaest samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim radionicama i festivalima. Dobitnica je Erste Grand Prix nagrade 2010. godine, nagrade HDLU Zagreb za najbolju mladu umjetnicu 2020. godine, te Nagrade žirija na izložbi One su tu 2025. godine. Radovi joj se nalaze u nekoliko privatnih i muzejskih zbirki. https://www.vlatkaskoro.com/
Josipa Stojanović rođena je 17. listopada 1993. godine. Završila je prijediplomski i diplomski studij Likovne kulture na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Od 2018. radi kao umjetnička suradnica na kolegijima kiparstva. Dobitnica je Sveučilišne stipendije i Rektorove nagrade te Nagrade Ljevaonice umjetnina Ujević za rad Autoportret na 34. Salonu mladih. Aktivna je članica HDLU Osijek, sudjelovala je na umjetničkim rezidencijama i Erasmus+ programima u Austriji, Mađarskoj i Jordanu. Iza sebe ima pet samostalnih i više od petnaest skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U 2023. bila je finalistkinja za Nagradu Zlatna lubenica u Puli s radom Nedoumica (u suradnji s Marijem Stojanovićem). Kontakt:
