Aktivirani su ekrani upozorenja i semafori na ključnim prometnicama u gradu koji obavještavaju o približavanju i ulasku u zonu posebnog prometnog režima. Zona obuhvaća čitavo područje oko povijesne jezgre, od Ilijine glavice, preko Zagrebačke ulice do Viktorije, preko Pila do Boninova.
Naime, u zonu će smjeti ući samo oni koji imaju odobrenje, a da se približavaju području s posebnim režimom vozače će obavještavati prometna signalizacija na najbitnijim prometnim točkama.
Turisti mogu ući u zonu samo ako su unaprijed regulirali status putem:
- Bus web Shopa – vozila 7+1,8+1, 9 – 30 mjesta i više, zaustavljanje na Platou Pile i Ploče
- Ako imaju unaprijed rezervirano mjesto putem aplikacije na parkiralištima ispod Žičare i Pilama
- Ako imaju privatni smještaj da im je osigurano garažno mjesto kod privatnih iznamljivača, gdje će svoju registarsku oznaku javiti iznamljivaču
- Ako imaju smještaj u hotelima u zoni
U drugim slučajevima – ulazak u zonu nije moguć, već se gostima sugeriraju parkirališna mjesta - Gruž, Ilijina Glavica, Garaža te dolazak u grad javnim prijevozom
Odluku o ograničenju prometa donijelo je dubrovačko Gradsko vijeće, na temelju smjernica UNESCO-a i Plana upravljanja povijesnom jezgrom, ali i po uzoru na brojne gradove u svijetu koji imaju slične zone ograničenog prometa. Primjerice, u Londonu se preko 20 godina primjenjuje tzv. „Congestion Charge“, sustav gdje se vozačima naplaćuje ulazak u centar grada tijekom određenih sati, a sve s ciljem smanjenja prometa i emisije štetnih plinova. Još jedan vrlo dobar primjer uvođenja zone posebnog prometnog režima je Švedska, gdje se projekt koji je trajao 6 mjeseci pokazao vrlo uspješnim u smanjenju prometnih gužvi i poboljšanju kvalitete zraka jer gužve su se vrlo brzo smanjile za čak 25 posto.
Uvođenjem zone posebnog prometnog režima uz očuvanje povijesne jezgre aktualna gradska uprava radi i na poboljšanju kvalitete života u gradu, kao i podizanju svijesti o važnosti održivog prometnog sustava. Dubrovnik ovim korakom potvrđuje svoju predanost očuvanju kulturne baštine i zaštiti okoliša, prateći primjere velikih svjetskih metropola koje su već uspješno implementirale slične prometne mjere.
